Da li je Ana Karenjina kriva ili ne?

Lav Tolstoj je iza sebe ostavio dela koja koja će mu pružiti večni život. Međutim, delo o kojem se i dan danas raspravlja, jedna žena koja se i dan danas osuđuje ili brani jeste Ana Karenjina.

Ana Karenjina je ljubavni, psihološki ali i porodični roman. Ubačen je kao lektira za II razred srednje škole od njenog nastanka pa do danas, prema tome nemoguće je da se neko nije susreo sa njom.

Ana Karenjina je postala ideal svih vrlina koje treba da poseduje jedna žena, međutim zaljubljuje se u mladog grofa Vronskog i postaje ljubavnica od strane svih. Tolstoj je u ovom romanu stvorio nevinu grešnicu, ženu koja je od života želela sve, ali je i sve dala, vanvremensku, a večnu, jednu i neponovljivu, koju niko drugi nikada neće moći da zameni.

  • Međutim, ostaje pitanje da li je ona kriva ili ne?

Sa strane gledišta muškaraca ona jeste kriva jer postaje ljubavnica, ostavlja muža i dete zbog sopstvene sreće. Ona je sebičan, ohola i zla. Ali ako malo bolje sagledamo situaciju, Ana je žena koja je bila osuđena na jednoličan život. Muž je bio vezan samo za posao i svoj ugled u društvu. Nikada joj nije pružao nežnost i iskazivao svoja osećanja. Kada je upoznala Vronskog shvatila je kako jedan brak treba da izgleda, koje je istinsko lice sreće i šta znači biti voljen. Osude ljudi zbog ostavljanja deteta nisu ni najmanje promišljanje. Ana svog sina nije želela da ostavi – morala je, prema tome i taj argument za osudu pada u vodu.

Kada je upoznala Vronskog mislila je da je konačno našla pravog, međutim on nije bio dovoljno hrabar da zbog ljubavi podnese istu žrtvu kao Ana. Počeo je da izlazi, da ne obraća pažnju na nju. Žena koja je žrtvovala sve postaje zanemarena i izlaz iz te situacije vidi samo u samoubistvu.

Da li je ovaj njen čin za osudu? Ne, on je lekcija svim ljudima da ma šta god neko uradio ne treba mi da mu sudimo. Bog je iznad nas. Prema tome ko god osudi Anu ili se nikada nije usudio ili nije pročitao roman ili je veći grešnik od nje!

Da li je Ana Karenjina kriva ili ne?

Lik koji nas kroz vreme seca na zrtvu jedne zene koju je podnela zbog ljubavi.

Da li je ona kriva ili ne?Po mom misljenju ona nije kriva,jer zena kao sto je ona ne moze biti kriva,ko je tako lako osudi ili nije procitao knjigu ili se nikad nije usudio ili je veci gresnik od nje.Lav Tolstoj je samo zamislio idealnu zenu a ostali likovi su se samo redjali oko nje.Iako je mnogi osudjuju zbog deteta koje je ostavila ona je njega volela vise od svega i svih,praznina koju je osecala zbog ostavljanja deteta nije mogla da 

Ana Karenjina

Lik koji nas kroz vreme seca na zrtvu jedne zene koju je podnela zbog ljubavi.

Da li je ona kriva ili ne?Po mom misljenju ona nije kriva,jer zena kao sto je ona ne moze biti kriva,ko je tako lako osudi ili nije procitao knjigu ili se nikad nije usudio ili je veci gresnik od nje.Lav Tolstoj je samo zamislio idealnu zenu a ostali likovi su se samo redjali oko nje.Iako je mnogi osudjuju zbog deteta koje je ostavila ona je njega volela vise od svega i svih,praznina koju je osecala zbog ostavljanja deteta nije mogla da

Pitagora

Pitagora (oko 571-496 g.p.n.e.) je rođen na ostrvu Samos, nedaleko od Mileta, ali je svoju školu osnovao u Krotonu, gradu u Južnoj Italiji, gde su mnogi Grci izbegli pred naletima Persijanaca. Pitagorejska škola nije predstavljala samo mesto izučavanja filozofije i matematike, nego i zajednicu koja je posebnim pravilima uređivala čitav život njenih članova.

Ne troši mnogo reči da kažeš malo, već malo da kažeš mnogo” je možda jedna od najpoznatijih Pitagorinih rečenica. Pitagorina teorema je jedna od najpoznatijih teorema u matematici i smatra se jednim od temelja geometrije koji su udareni pre više od 2.500 godina. Ko je bio taj čovek rođen u zemlji mitova, šta ga je odlikovalo, u šta je verovao? Kako o Pitagori ne postoji niti jedan celovit zapis koji prati njegov život odlučila sam se da napravim mapu uma – koja će prikazati Pitagoru onoko kako ga ja vidim, a ostalima treba da pruži dovoljno materijala da ga upoznaju bolje i kreiraju sami svoju mapu uma.

OBRAZOVANJE

Pitagora je od samog početka bio veoma posvećen obrazovanju. U mladosti je pohađao Feredikovu osnovnu školu – a sam Ferekid je bio poznat kao jedan od 7 grčkih mudraca. Polikrat je bio jedan od Pitagorinih prijatelja , pored toga bio je i gusar, razumeo se u topografiju i vladao je Samosom. Mladom Pitagori je napisao pismo preporuke za egipatskog faraona Amasisa. Tako je Pitagora svoje školovanje nastavio u Egiptu i to je bila jedna od najboljih odluka koje je doneo. U Egiptu je proveo 22. godine i tamo je proučavao sve što je Egipat mogao da ponudi – počev od božanskih tajni, pa sve do astronomije i geometrije. 525. godine p.n.e Pitagoru su zarobili i odveli u Vavilon. Tamo je naučio matematički račun, saznao za reinkarnaciju i muziku sfera. Putujući po celom svetu i upoznajući različite kulture i običaje  – postao je veoma obrazovan i multidisciplinaran.

  • Pitagorejci su delili brojeve po geometrijskim figurama

SVESTRANOST

Pitagora je možda najpoznatiji po geometriji i posebno Pitagorinoj teoremi. No pored toga, posebno je bio oduševljen pentagramom koji je i bio simbol njegovog tajnog bratstva. Zahvaljujući Aristotelu na koga je nesumljivo imao veliki uticaj imamo saznanja o Pitagori i njegovom bratstvu. Pored toga, zanimljivo je da je bio i velika inspiracija čuvenom Ajnštajnu. Još u osnovnoj školi mlađani Ajnštajn je uspeo da osmisli nov metod dokazivanja Pitagorine teoreme – kasnije njegovu pažnju je zaokupila teorija fizike.
Posebno je izučavao aritmetiku i verovao u magičnu moć brojeva. Npr. brojeve 1, 3, 6, 10 je nazivao “brojevima trougla” a 1, 4, 9, 16 “brojevima kvadrata” zbog oblika koji obrazuju.
Pitagora je izuzetno cenio i astronomiju i izuzetan uticaj imao je na Keplera.

Čovek postoji da bi posmatrao nebo.

Muzika je imala posebno mesto u njegovom životu kao i u svakodnevnim obredima Pitagorejskog bratstva. Pitagora je tragao za harmonijskom muzikom – verovao je da ona pomaže pročišćenju duše i lečenju tela. Kreirao je Pitagorinu muzičku skalu. Posebno je bio posvećen muzici sfera – a sfere nisu bile ništa drugo do nebeska tela.
Pitagora je bio posvećen i obredima koji su u mnogome sadržali i muziku. Herodot koji se rodio nakon Pitagorine smrti je slušao različite legende o Pitagoriji. Kada je zapisivao njegov život i govorio je o čoveku koji je bio pobornik teorije o seobi duša. Heraklit je sa druge strane opisivao Pitagoru kao veoma obrazovanog čoveka koji je sakupio znanja iz mnogih delova sveta, odlično ih prenosio ali je malo toga sam stvorio. Doveo je u sumlju i da je Pitagorina teorema ustvari Pitagorina.

U matematici, Pitagorina teorema izražava vezu koja postoji između tri stranice pravouglog trougla u euklidskoj geometriji. Ako su a i b katete, a c hipotenuza pravouglog trougla, važi jednakost:

{\displaystyle a^{2}+b^{2}=c^{2}\,}

LUCIOVA TEOREMA

Iskazano rečima: "Površina kvadrata konstruisanog nad hipotenuzom pravouglog trougla jednak je zbiru površina kvadrata konstruisanih nad katetama tog trougla."


Teorema je dobila ime prema Pitagori, za koga se, tradicionalno, smatra da ju je otkrio i dokazao, iako je danas izvesno da je bila poznata mnogo pre Pitagore.

VEROVANJE

Malo je poznato da je Pitagora bio vegetarijanac.  Verovao je da uzimanje mesa dovodi do pomućenja uma i u okviru njegovog bratstva ga nije bilo dozvoljeno konzumirati. Članovi bratstva su jeli laku hranu: povrće, žitarice i pili su vodu. Pored toga koristili su i sir i suve smokve – i to je bila Pitagorina omiljena hrana. Oženio se u poznim godinama i dobio sina. Priča se da je bio Apolonski lep i oženio se u šezdesetoj godini svojom prvom učenicom u Krotonu.
Osnovao je tajno društvo – Pitagorejce u koje je bilo jako teško ući i još teže izaći. Sve tajne su se čuvale u okviru društva i smatra se da su bili prvi koji su na sistematičan način proučavali matematiku. Verovao je u brojeve i otkriće iracionalnih brojeva koje se desilo u okviru Pitagorine škole i bratstva je bila strogo čuvana tajna – čije otkrivanje je jedan od učenika platio životom.  Verovao je u čudesnu povezanost svemira i broja 10. Po njemu su brojevi praosnova svega što postoji i utiču na izgled i oblik stvari.

  • Preporuke za dalje čitanje:
Mape uma
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Pythagoras https://sh.wikipedia.org/wiki/Pitagorejci

What do I think of Kasper Hauser?

One day people of Nuremberg in Germany came across a lost boy who was wandering through streets alone.
They were unsure what do with him so they took to him to prison where he spent the next two months.

Kaspar spent his whole childhood in a dark cell with no one ever visiting it. His story became well known throught Germany, some people say he was son of a rich and powerful man, one day he was adopted by a schoolteacher.

A year later Kaspar was found with a knife wound in his head, injury wasn’t that serious. 
Three years late he came with another knife injury to the chest which was fatal, earlier he said the man who stabbed him was a man who brought him food in the cell which also left him a bay with a note that said

‘I want to tel you about myself, I come from the bavarian border on the river.’

What do you think of Kaspar Hauser?
Written below in comments.